CroSaric - Tobit - 11

11:1  Nastaviše put dok se ne približiše Ninivi.

11:2  Onda Rafael kaza Tobiji: "Ne znaš li, brate, u kakvu si stanju ostavio oca svoga?

11:3  Potrčimo nas dvojica prije tvoje žene i priredimo kuću:

11:4  uzmi u ruku riblju žuč." Krenuše, a pas za njima.

11:5  Dotle je Ana sjedila i gledala na put ne bi li ugledala svoje dijete.

11:6  Izdaleka ga opazi pa reče Tobitu: "Evo, vraća se sin tvoj i čovjek koji ga pratio."

11:7  A Rafael reče Tobiji: "Znam da će otac tvoj otvoriti oči.

11:8  Ribljom žuči namaži njegove oči, a on će ih, oćutjevši svrbež, protrljati i tako skinuti s njih bijele mrlje i tebe vidjeti."

11:9  Dotle se Ana, potrčavši naprijed, baci u zagrljaj sinu svome i reče mu: "Opet te vidim, sine moj! Od ovoga časa mogu mirno umrijeti!" Nato oboje zaplakaše.

11:10  Tobit iziđe na vrata i spotače se, ali sin potrča k njemu

11:11  i pridrža ga, razmaza žuč ocu preko očiju i kaza: "Hrabro, oče moj!"

11:12  Kad ga oči zasvrbješe, protrlja ih, a iz očinjih mu se kutića oljuštiše bijele mrlje.

11:13  Ugledavši sina, zagrli ga, zaplaka i probesjedi:

11:14  "Blagoslovljen da si, Bože, blagoslovljeno tvoje ime uvijeke i blagoslovljeni svi tvoji sveti anđeli! Jer si me udario pa se smilovao na me: evo gledam svoga sina Tobiju!"

11:15  Njegov sin, sav sretan, uđe u kuću te izvijesti oca o velikim događajima što su mu se zbili u Mediji.

11:16  Tobit, prepun radosti i blagoslivljajući Boga, pođe u susret snahi, prema vratima Ninive. Oni koji su ga vidjeli kako hoda bijahu zadivljeni što je progledao, a Tobit priznavaše pred njima da mu se Bog smilovao.

11:17  Kada Tobit dođe do Sare, snahe svoje, pozdravi je govoreći joj: "Dobro došla, kćeri moja! Blagoslovljen Bog koji te doveo k nama! I neka su ti blagoslovljeni i otac i majka!"

11:18  I velika radost obuze svu braću njegovu u Ninivi.

11:19  A dođoše i Ahikar i njegov nećak Nasbas pa se Tobijina svadba u veselju slavila sedam dana.