CroSaric - Proverbs

Chapter 1

1:1  Mudre izreke Salomona, sina Davidova, kralja izraelskog:

1:2  da se spozna mudrost i pouka, da se shvate razumne riječi;

1:3  da se primi umna pouka, pravda i pravica i nepristranost;

1:4  da se dade pamet neiskusnima, mladiću znanje i umijeće;

1:5  kad mudar čuje, da umnoži znanje, a razuman steče mudrije misli;

1:6  da razumije izreke i prispodobe, riječi mudraca i njihove zagonetke.

1:7  Strah je Gospodnji početak spoznaje, ali ludi preziru mudrost i pouku.

1:8  Poslušaj, sine moj, pouku oca svoga i ne odbacuj naputka svoje majke!

1:9  Jer će ti biti ljupki vijenac na glavi i ogrlica oko tvoga vrata.

1:10  Sine moj, ako te grešnici mame, ne pristaj;

1:11  ako bi rekli: "Hodi s nama, da vrebamo krv, čekamo u zasjedi nevina ni za što;

1:12  da ih progutamo žive kao carstvo smrti i cijele kao one koji silaze u grob;

1:13  naplijenit ćemo svakojaka blaga, napuniti svoje kuće plijenom;

1:14  bacat ćeš s nama svoj ždrijeb, svi ćemo zajedno imati jednu kesu."

1:15  Sine moj, ne idi s njima na put, makni nogu od njihove staze.

1:16  Jer na zlo trče svojim nogama i hite prolijevati krv.

1:17  Jer uzalud je razapinjati mrežu pred očima svima pticama.

1:18  A oni vrebaju vlastitu krv, postavljaju zasjedu svojemu životu.

1:19  Takva je sudba svih lakomih na ružan dobitak: on ih života stane.

1:20  Mudrost glasno uzvikuje na ulici, na trgovima diže svoj glas;

1:21  propovijeda po bučnim uglovima, na otvorenim gradskim vratima govori svoje riječi:

1:22  "Dokle ćete, vi glupi, ljubiti glupost i dokle će podsmjevačima biti milo podsmijevanje, i dokle će bezumnici mrziti znanje?

1:23  Poslušajte moju opomenu! Gle, svoj duh pred vas izlijevam, hoću vas poučiti svojim riječima.

1:24  Koliko sam vas zvala, a vi ste odbijali; pružala sam ruku, ali je nitko ne opazi.

1:25  Nego ste odbacili svaki moj savjet i niste poslušali moje opomene;

1:26  zato ću se i ja smijati vašoj propasti, rugat ću se kad vas obuzme tjeskoba:

1:27  kad navali na vas strah kao nevrijeme i zgrabi vas propast kao vihor, kad navali na vas nevolja i muka.

1:28  Tada će me zvati, ali se ja neću odazvati; tražit će me, ali me neće naći.

1:29  Jer su mrzili spoznaju i nisu izabrali Gospodnjeg straha

1:30  niti su poslušali moj savjet, nego su prezreli svaku moju opomenu.

1:31  Zato će jesti plod svojeg vladanja i nasititi se vlastitih savjeta.

1:32  Jer glupe će ubiti njihovo odbijanje, a nemar će upropastiti bezumne.

1:33  A tko sluša mene, bezbrižan ostaje i spokojno živi bez straha od zla."

Chapter 2

2:1  Sine moj, ako primiš moje riječi i pohraniš u sebi moje zapovijedi,

2:2  i uhom svojim osluhneš mudrost i obratiš svoje srce razboru;

2:3  jest, ako prizoveš razum i zavapiš za razborom;

2:4  ako ga potražiš kao srebro i tragaš za njim kao za skrivenim blagom -

2:5  tada ćeš shvatiti strah Gospodnji i naći ćeš Božje znanje.

2:6  Jer Jahve daje mudrost, iz njegovih usta dolazi znanje i razboritost.

2:7  On pravednicima pruža svoju pomoć, štit je onih koji hode u bezazlenosti.

2:8  Jer on štiti staze pravde i čuva pute svojih pobožnika.

2:9  Tada ćeš shvatiti pravdu, pravicu, pravednost i sve staze dobra,

2:10  jer će mudrost ući u tvoje srce i spoznaja će obradovati tvoju dušu.

2:11  Oprez će paziti na te i razboritost će te čuvati:

2:12  da te izbavi od zla puta, od varava čovjeka,

2:13  od onih koji ostavljaju staze poštenja te idu mračnim putovima;

2:14  koji se vesele čineći zlo i likuju u opačinama zloće;

2:15  kojih su staze krive i koji su opaki na svojim putovima;

2:16  da te izbavi od preljubnice i od tuđinke koja laska riječima;

2:17  koja ostavlja prijatelja svoje mladosti i zaboravlja zavjet svoga Boga

2:18  jer joj kuća tone u smrt i njezini putovi vode mrtvima.

2:19  Tko god zalazi k njoj ne vraća se nikad i ne nalazi više putove života.

2:20  Zato idi putem čestitih i drži se staza pravedničkih!

2:21  Jer samo će pravedni nastavati zemlju i bezazleni će ostati na njoj.

2:22  A opake će zbrisati sa zemlje i bogohulnike iščupati iz nje.

Chapter 3

3:1  Sine moj, ne zaboravljaj moje pouke, i tvoje srce neka čuva moje zapovijedi,

3:2  jer će ti produljiti dane i životne godine i podariti spokojstvo.

3:3  Neka te ne ostavljaju dobrota i vjernost, objesi ih sebi oko vrata, upiši ih na ploču srca svoga.

3:4  Tako ćeš steći ugled i uspjeti pred Božjim i ljudskim očima.

3:5  Uzdaj se u Jahvu svim srcem i ne oslanjaj se na vlastiti razbor.

3:6  Misli na nj na svim svojim putovima i on će ispraviti tvoje staze.

3:7  Ne umišljaj da si mudar: boj se Jahve i kloni se zla.

3:8  To će biti lijek tvome tijelu i okrepa tvojim kostima.

3:9  Časti Jahvu svojim blagom i prvinama svega svojeg prirasta.

3:10  I tvoje će žitnice biti prepune i tvoje će se kace prelijevati novim vinom.

3:11  Sine moj, ne odbacuj Jahvine opomene i nemoj da ti omrzne njegov ukor.

3:12  Jer koga Jahve ljubi onoga i kori, kao otac sina koga voli.

3:13  Blago čovjeku koji je stekao mudrost i čovjeku koji je zadobio razboritost.

3:14  Jer bolje je steći nju nego steći srebro, i veći je dobitak ona i od zlata.

3:15  Skupocjenija je od bisera, i što je god tvojih dragocjenosti, s njome se porediti ne mogu;

3:16  dug joj je život u desnoj ruci, a u lijevoj bogatstvo i čast.

3:17  Njezini su putovi putovi miline i sve su njene staze pune spokoja.

3:18  Životno je drvo onima koji se nje drže i sretan je onaj tko je zadrži.

3:19  Jahve je mudrošću utemeljio zemlju i umom utvrdio nebesa;

3:20  njegovim su se znanjem otvorili bezdani i oblaci osuli rosom.

3:21  Sine moj, ne gubi to iz očiju, sačuvaj razbor i oprez.

3:22  I bit će život tvojoj duši i ures vratu tvome.

3:23  Bez straha ćeš tada kročiti svojim putem i noga ti se neće spoticati.

3:24  Kad legneš, nećeš se plašiti, i kad zaspiš, slatko ćeš snivati.

3:25  Ne boj se nenadne strahote ni nagle propasti kad stigne bezbožnike.

3:26  Jer će ti Jahve biti uzdanje i čuvat će nogu tvoju od zamke.

3:27  Ne uskrati dobročinstva potrebitim kad god to možeš učiniti.

3:28  Ne reci svome bližnjemu: "Idi i dođi opet, sjutra ću ti dati", kad možeš već sada.

3:29  Ne kuj zla svome bližnjemu dok on bez straha kod tebe boravi.

3:30  Ne pravdaj se ni s kim bez razloga ako ti nije učinio nikakva zla.

3:31  Nemoj zavidjeti nasilniku niti slijediti njegove pute,

3:32  jer su Jahvi mrski pokvarenjaci, a prisan je s pravednima.

3:33  Jahvino je prokletstvo na domu bezbožnika, a blagoslov u stanu pravednika.

3:34  S podsmjevačima on se podsmijeva, a poniznima dariva milost.

3:35  Mudri će baštiniti čast, a bezumnici snositi sramotu.

Chapter 4

4:1  Slušajte, djeco, pouku očevu i pazite kako biste spoznali mudrost,

4:2  jer dobar vam nauk dajem: ne prezrite moga naputka.

4:3  I ja sam bio sin u svoga oca i nježan jedinac u svoje matere;

4:4  i mene je on učio i govorio mi: "Zadrži moje riječi u svojem srcu, poštuj moje zapovijedi i živjet ćeš.

4:5  Steci mudrost, steci razbor, ne smeći ih s uma i ne odstupi od riječi mojih usta.

4:6  Ne ostavljaj je i čuvat će te; ljubi je i obranit će te.

4:7  Početak je mudrosti: steci sebi mudrost i svim svojim imanjem steci razboritost.

4:8  Veličaj je i uzvisit će te; donijet će ti čast kad je prigrliš.

4:9  Stavit će ti ljupki vijenac na glavu, i obdarit će te krasnom krunom."

4:10  Poslušaj, sine moj, primi moje riječi i umnožit će se godine tvojeg života.

4:11  Poučih te putu mudrosti, navratih te na prave staze;

4:12  neće ti se zapletati koraci kad staneš hoditi; potrčiš li, nećeš posrnuti.

4:13  Čvrsto se drži pouke, ne puštaj je, čuvaj je, jer ona ti je život.

4:14  Ne idi stazom opakih i ne stupaj putem zlikovaca.

4:15  Ostavi ga, ne hodi njime; kloni ga se i zaobiđi ga.

4:16  Jer oni ne spavaju ako ne učine zla, i san im ne dolazi ako koga ne obore.

4:17  Jer jedu kruh opačine i piju vino nasilja.

4:18  A pravednička je staza kao svjetlost svanuća, koja je sve jasnija do potpunog dana.

4:19  A put je opakih kao mrkli mrak: ne znaju o što će se spotaknuti.

4:20  Sine moj, pazi na moje riječi, prigni uho svoje mojim besjedama.

4:21  Ne gubi ih nikad iz očiju, pohrani ih usred srca svoga.

4:22  Jer su život onima koji ih nalaze i ozdravljenje svemu tijelu njihovu.

4:23  A svrh svega, čuvaj svoje srce, jer iz njega izvire život.

4:24  Drži daleko od sebe lažna usta i udalji od sebe usne prijevarne.

4:25  Nek' tvoje oči gledaju u lice i neka ti je pogled uvijek prav.

4:26  Pazi na stazu kojom kročiš i neka ti svi putovi budu pouzdani.

4:27  Ne skreći ni desno ni lijevo, drži svoj korak daleko oda zla.

Chapter 5

5:1  Sine moj, čuj moju mudrost, prigni uho mojoj razboritosti

5:2  da sačuvaš oprez, da ti usne zadrže znanje.

5:3  Jer s usana žene preljubnice kaplje med i nepce joj je glađe od ulja,

5:4  ali je ona naposljetku gorka kao pelin, oštra kao dvosjekli mač.

5:5  Njene noge silaze k smrti, a koraci vode u Podzemlje.

5:6  Ona ne pazi na put života, ne mari što su joj staze kolebljive.

5:7  Zato me sada poslušaj, sine, i ne odstupaj od riječi mojih usta.

5:8  Neka je put tvoj daleko od nje i ne približuj se vratima njezine kuće,

5:9  da drugima ne bi dao svoju slavu i okrutnima svoje godine;

5:10  da se ne bi tuđinci nasitili tvoga dobra i da tvoja zaslužba ne ode u tuđu kuću;

5:11  da ne ridaš na koncu kad ti nestane tijela i puti

5:12  i da ne kažeš: "Oh, kako sam mrzio pouku i kako mi je srce preziralo ukor!

5:13  I ne slušah glasa svojih učitelja, niti priklonih uho onima što me poučavahu.

5:14  I umalo ne zapadoh u svako zlo, usred zbora i zajednice!"

5:15  Pij vodu iz svoje nakapnice i onu što teče iz tvoga studenca.

5:16  Moraju li se tvoji izvori razlijevati i tvoji potoci teći ulicama?

5:17  Nego neka oni budu samo tvoji, a ne i tuđinaca koji su uza te.

5:18  Neka je blagoslovljen izvor tvoj i raduj se sa ženom svoje mladosti:

5:19  neka ti je kao mila košuta i ljupka gazela, neka te grudi njene opajaju u svako doba, njezina ljubav zatravljuje bez prestanka!

5:20  TÓa zašto bi se, sine moj, zanosio preljubnicom i grlio tuđinki njedra?

5:21  Jer pred Jahvinim su očima čovjekovi putovi i on motri sve njegove staze.

5:22  Opakoga će uhvatiti njegova zloća i sapet će ga užad njegovih grijeha.

5:23  Umrijet će jer nema pouke, propast će zbog svoje goleme gluposti.

Chapter 6

6:1  Sine moj, kad jamčiš bližnjemu svojem i daš svoju ruku drugome,

6:2  vezao si se vlastitim usnama, uhvatio se riječima svojih usta;

6:3  učini onda ovo, sine moj: oslobodi se! Jer si dopao u ruke bližnjemu svojemu; idi, baci se preda nj i salijeći bližnjega svoga.

6:4  Ne daj sna svojim očima ni drijema svojim vjeđama;

6:5  otmi se kao gazela iz mreže i kao ptica iz ruku ptičaru.

6:6  Idi k mravu, lijenčino, promatraj njegove pute i budi mudar:

6:7  on nema vođe, nadzornika, ni nadstojnika,

6:8  ljeti se sebi brine za hranu i prikuplja jelo u doba žetve.

6:9  A ti, dokle ćeš, lijenčino, spavati? Kad ćeš se dići oda sna svoga?

6:10  Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo podvij ruke za počinak

6:11  i doći će tvoje siromaštvo kao skitač i tvoja oskudica kao oružanik.

6:12  Nevaljalac i opak čovjek hodi s lažljivim ustima;

6:13  namiguje očima, lupka nogama, pokazuje prstima;

6:14  prijevare su mu u srcu, snuje zlo u svako doba, zameće svađe.

6:15  Zato će mu iznenada doći propast, i učas će se slomiti i neće mu biti lijeka.

6:16  Šest je stvari koje Gospod mrzi, a sedam ih je gnusoba njegovu biću:

6:17  ohole oči, lažljiv jezik, ruke koje prolijevaju krv nevinu,

6:18  srce koje smišlja grešne misli, noge koje hitaju na zlo,

6:19  lažan svjedok koji širi laži, i čovjek koji zameće svađe među braćom.

6:20  Sine moj, čuvaj zapovijedi oca svoga i ne odbacuj nauka matere svoje.

6:21  Priveži ih sebi na srce zauvijek, ovij ih oko svoga grla;

6:22  da te vode kada hodiš, da te čuvaju kada spavaš i da te razgovaraju kad se probudiš.

6:23  Jer je zapovijed svjetiljka, pouka je svjetlost, opomene stege put su života;

6:24  da te čuvaju od zle žene, od laskava jezika tuđinke.

6:25  Ne poželi u svom srcu njezine ljepote i ne daj da te osvoji trepavicama svojim,

6:26  jer bludnici dostaje i komad kruha, dok preljubnica lovi dragocjeni život.

6:27  Može li tko nositi oganj u njedrima a da mu se odjeća ne upali?

6:28  Može li tko hoditi po živom ugljevlju a svojih nogu da ne ožeže?

6:29  Tako biva onomu tko ide k ženi svoga bližnjega: neće ostati bez kazne tko god se nje dotakne.

6:30  Ne sramote li lupeža sve ako je krao da gladan utoli glad:

6:31  uhvaćen, on sedmerostruko vraća i plaća svim imanjem kuće svoje.

6:32  Nerazuman je, dakle, tko se upušta s preljubnicom; dušu svoju gubi koji tako čini.

6:33  Bruke i sramote dopada i rug mu se nikad ne briše.

6:34  Jer bijesna je ljubomornost u muža: on ne zna za milost u osvetni dan;

6:35  ne pristaje ni na kakav otkup i ne prima ma kolike mu darove dao.

Chapter 7

7:1  Čuvaj, sine, riječi moje i pohrani moje zapovijedi kod sebe.

7:2  Čuvaj moje zapovijedi, i bit ćeš živ, i nauk moj kao zjenicu oka svoga.

7:3  Priveži ih sebi na prste, upiši ih na ploči srca svoga;

7:4  reci mudrosti: "Moja si sestra" i razboritost nazovi "sestričnom",

7:5  da te čuva od žene preljubnice, od tuđinke koja laskavo govori.

7:6  Kad bijah jednom na prozoru svoje kuće i gledah van kroz rešetku,

7:7  vidjeh među lakovjernima, opazih među momcima nerazumna mladića:

7:8  prolazio je ulicom kraj njezina ugla i koracao putem k njezinoj kući

7:9  u sumraku između dana i večeri kad se hvata noćna tmina;

7:10  i gle, susrete ga žena, bludno odjevena i s prijevarom u srcu.

7:11  Jogunasta bijaše i razuzdana, noge joj se nisu mogle u kući zadržati;

7:12  bila je čas na ulici, čas na trgovima i vrebala kod svakog ugla;

7:13  i uhvati ga i poljubi i reče mu bezobrazna lica:

7:14  "Bila sam dužna žrtvu pričesnicu, i danas izvrših svoj zavjet;

7:15  zato sam ti izašla u susret, da te tražim, i nađoh te.

7:16  Svoju sam postelju nastrla sagovima, vezenim pokrivačima misirskim;

7:17  svoj sam krevet namirisala smirnom, alojem i cimetom.

7:18  Hajde da se opijamo nasladom do jutra i da se radujemo užicima ljubavi.

7:19  Jer muža mi nema kod kuće: otišao je na dalek put;

7:20  uzeo je sa sobom novčani tobolac; a vratit će se kući tek o uštapu."

7:21  Tako ga zavede svojim vičnim nagovorom, odvuče ga svojim glatkim usnama.

7:22  I ludo on pođe za njom, kao što vol ide na klaonicu i kao što jelen zapleten u mrežu čeka

7:23  dok mu strijela ne probije jetra, i kao ptica što ulijeće u zamku, i ne znajući da će ga to života stajati.

7:24  Zato me, sine moj, poslušaj i čuj riječi mojih usta.

7:25  Nek' ti srce ne zastranjuje na njezine putove i ne lutaj po njezinim stazama.

7:26  Jer je mnoge smrtno ranila i oborila, i mnogo je onih što ih je pobila.

7:27  U Podzemlje vode putovi kroz njenu kuću, dolje u odaje smrti.

Chapter 8

8:1  Ne propovijeda li mudrost i ne diže li razboritost svoj glas?

8:2  Navrh brda, uza cestu, na raskršćima stoji,

8:3  kod izlaza iz grada, kraj ulaznih vrata, ona glasno viče:

8:4  "Vama, o ljudi, propovijedam i upravljam svoj glas sinovima ljudskim.

8:5  Shvatite mudrost, vi neiskusni, a vi nerazumni, urazumite srce.

8:6  Slušajte, jer ću zboriti o važnim stvarima, i moje će usne otkriti što je pravo.

8:7  Jer moje nepce zbori istinu i zloća je mojim usnama mrska.

8:8  Sve su riječi mojih usta pravične, u njima nema ništa ni krivo ni prijetvorno.

8:9  Sve su one jasne razboritomu i pravedne onomu tko je stekao spoznaju.

8:10  Primajte radije moju pouku no srebro i znanje požudnije od zlata.

8:11  Jer mudrost je vrednija od biserja i nikakve se dragocjenosti ne mogu porediti s njom.

8:12  Ja, mudrost, boravim s razboritošću i posjedujem znanje umna djelovanja.

8:13  Strah Gospodnji mržnja je na zlo. Oholost, samodostatnost, put zloće i usta puna laži - to ja mrzim.

8:14  Moji su savjet i razboritost, ja sam razbor i moja je jakost.

8:15  Po meni kraljevi kraljuju i velikaši dijele pravdu.

8:16  Po meni knezuju knezovi i odličnici i svi suci zemaljski.

8:17  Ja ljubim one koji ljube mene i nalaze me koji me traže.

8:18  U mene je bogatstvo i slava, postojano dobro i pravednost.

8:19  Moj je plod bolji od čista i žežena zlata i moj je prihod bolji od čistoga srebra.

8:20  Ja kročim putem pravde, sred pravičnih staza,

8:21  da dadem dobra onima koji me ljube i napunim njihove riznice.

8:22  Jahve me stvori kao počelo svoga djela, kao najraniji od svojih čina, u pradoba;

8:23  oblikovana sam još od vječnosti, odiskona, prije nastanka zemlje.

8:24  Rodih se kad još nije bilo pradubina, dok nije bilo izvora obilnih voda.

8:25  Rodih se prije nego su utemeljene gore, prije brežuljaka.

8:26  Kad još ne bijaše načinio zemlje, ni poljana, ni početka zemaljskom prahu;

8:27  kad je stvarao nebesa, bila sam nazočna, kad je povlačio krug na licu bezdana.

8:28  Kad je u visini utvrđivao oblake i kad je odredio snagu izvoru pradubina;

8:29  kad je postavljao moru njegove granice da mu se vode ne preliju preko obala, kad je polagao temelje zemlji,

8:30  bila sam kraj njega, kao graditeljica, bila u radosti, iz dana u dan, igrajući pred njim sve vrijeme:

8:31  igrala sam po tlu njegove zemlje, i moja su radost djeca čovjekova.

8:32  Tako, djeco, poslušajte me, blago onima koji čuvaju moje putove.

8:33  Poslušajte pouku - da stečete mudrost i nemojte je odbaciti.

8:34  Blago čovjeku koji me sluša i bdi na mojim vratima svaki dan i koji čuva dovratnike moje.

8:35  Jer tko nalazi mene, nalazi život i stječe milost od Jahve.

8:36  A ako se ogriješi o mene, udi svojoj duši: svi koji mene mrze ljube smrt."

Chapter 9

9:1  Mudrost je sazidala sebi kuću, i otesala sedam stupova.

9:2  Poklala je svoje klanice, pomiješala svoje vino i postavila svoj stol.

9:3  Poslala je svoje djevojke da objave svrh gradskih visina:

9:4  "Tko je neiskusan, neka se svrati ovamo!" A nerazumnima govori:

9:5  "Hodite, jedite od mojega kruha i pijte vina koje sam pomiješala.

9:6  Ostavite ludost, da biste živjeli, i hodite putem razboritosti."

9:7  Tko poučava podrugljivca, prima pogrdu, i tko prekorava opakoga, prima ljagu.

9:8  Ne kori podsmjevača, da te ne zamrzi; kori mudra, da te zavoli.

9:9  Pouči mudroga, i bit će još mudriji; uputi pravednoga, i uvećat će se njegovo znanje.

9:10  Gospodnji strah početak je mudrosti, a razboritost je spoznaja Presvetog.

9:11  "Po meni ti se umnožavaju dani i množe ti se godine života.

9:12  Ako si mudar, sebi si mudar; budeš li podsmjevač, sam ćeš snositi."

9:13  Gospođa ludost puna je strasti, prosta je i ne zna ništa.

9:14  I sjedi na vratima svoje kuće na stolici, u gradskim visinama,

9:15  te poziva one koji prolaze putem, koji ravno idu svojim stazama:

9:16  "Tko je neiskusan, neka se svrati ovamo!" I nerazumnomu govori:

9:17  "Kradena je voda slatka i ugodno je potajno jesti kruh."

9:18  A on ne zna da su Sjene ondje, da uzvanici njezini počivaju u Podzemlju.

Chapter 10

10:1  Mudar sin veseli oca, a lud je sin žalost majci svojoj.

10:2  Ne koristi krivo stečeno blago, dok pravednost izbavlja od smrti.

10:3  Ne dopušta Jahve da gladuje duša pravednika, ali odbija pohlepu opakih.

10:4  Lijena ruka osiromašuje čovjeka, a marljiva ga obogaćuje.

10:5  Tko sabira ljeti, razuman je sin, a tko hrče o žetvi, navlači sramotu.

10:6  Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakih kriju nasilje.

10:7  Pravednikov je spomen blagoslovljen, a opakom se ime proklinje.

10:8  Tko je mudra srca, prima zapovijedi, dok brbljava luda propada.

10:9  Tko nedužno živi, hodi bez straha, a tko ide krivim putovima, poznat će se.

10:10  Tko žmirka okom, zadaje tugu, a tko ludo zbori, propada.

10:11  Pravednikova su usta izvor života, a opakomu usta kriju nasilje.

10:12  Mržnja izaziva svađu, a ljubav pokriva sve pogreške.

10:13  Na usnama razumnoga nalazi se mudrost, a batina je za leđa nerazumna čovjeka.

10:14  Mudri kriju znanje, a luđakova su usta blizu propasti.

10:15  Blago je bogatomu tvrdi grad, a ubogima je propast njihovo siromaštvo.

10:16  Pravednik prirađuje za život, a opaki prirađuje za grijeh.

10:17  Tko se naputka drži, na putu je života, a zabluđuje tko se na ukor ne osvrće.

10:18  Lažljive usne kriju mržnju, a tko klevetu širi, bezuman je!

10:19  Obilje riječi ne biva bez grijeha, a tko zauzdava svoj jezik, razuman je.

10:20  Pravednikov je jezik odabrano srebro, a razum opakoga malo vrijedi.

10:21  Pravednikove su usne hrana mnogima, a luđaci umiru s ludosti svoje.

10:22  Gospodnji blagoslov obogaćuje i ne prati ga nikakva muka.

10:23  Bezumniku je radost učiniti sramotno djelo, a razumnu čovjeku biti mudar.

10:24  Čega se opaki boji, ono će ga stići, a pravednička se želja ispunjava.

10:25  Kad oluja prohuja, opakoga nestane, a pravednik ima temelj vječni.

10:26  Kakav je ocat zubima i dim očima, takav je ljenivac onima koji ga šalju.

10:27  Strah Gospodnji umnaža dane, a opakima se prekraćuju godine.

10:28  Pravedničko je ufanje puno radosti, a opakima je nada uprazno.

10:29  Gospodnji je put okrilje bezazlenu, a propast onima koji čine zlo.

10:30  Pravednik se neće nikad pokolebati, a opakih će nestati s lica zemlje.

10:31  Pravednikova usta rađaju mudrošću, a opak jezik čupa se s korijenom.

10:32  Pravednikove usne znaju što je milo, dok usta opakih poznaju zloću.

Chapter 11

11:1  Lažna je mjera mrska Jahvi, a puna mjera mila mu je.

11:2  S ohološću dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.

11:3  Pravednike vodi nevinost njihova, a bezbožnike upropašćuje njihova opačina.

11:4  Ne pomaže bogatstvo u dan Božje srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti.

11:5  Nedužnomu pravda njegova put utire, a zao propada od svoje zloće.

11:6  Poštene izbavlja pravda njihova, a bezbožnici se hvataju u svoju lakomost.

11:7  Kad zao čovjek umre, nada propada i ufanje u imetak ruši se.

11:8  Pravednik se od tjeskobe izbavlja, a opaki dolazi na mjesto njegovo.

11:9  Bezbožnik ustima ubija svoga bližnjega, a pravednici se izbavljaju znanjem.

11:10  Sa sreće pravedničke grad se raduje i klikuje zbog propasti opakoga.

11:11  Blagoslovom pravednika grad se diže, a ustima opakih razara se.

11:12  Nerazumnik prezire svoga bližnjega, dok čovjek uman šuti.

11:13  Tko s klevetom hodi, otkriva tajnu, a čovjek pouzdana duha čuva se.

11:14  Gdje vodstva nema, narod propada, jer spasenje je u mnogim savjetnicima.

11:15  Veoma zlo prolazi tko jamči za drugoga, a bez straha je tko mrzi na jamstvo.

11:16  Ljupka žena stječe slavu, a krepki muževi bogatstvo.

11:17  Dobrostiv čovjek sam sebi dobro čini, a okrutnik muči vlastito tijelo.

11:18  Opak čovjek pribavlja isprazan dobitak, a tko sije pravdu, ima sigurnu nagradu.

11:19  Tko je čvrst u pravednosti, ide u život, a tko za zlom trči, na smrt mu je.

11:20  Mrski su Jahvi srcem opaki, a mili su mu životom savršeni.

11:21  Zaista, zao čovjek neće proći bez kazne, a rod će se pravednički izbaviti.

11:22  Zlatan je kolut na rilu svinjskom: žena lijepa, a bez razuma.

11:23  Pravednička je želja samo na sreću, a nada je opakih prolazna.

11:24  Tko dijeli obilato, sve više ima, a tko škrtari, sve je siromašniji.

11:25  Podašna duša nalazi okrepu, i tko napaja druge, sam će se napojiti.

11:26  Tko ne da žita, kune ga narod, a blagoslov je nad glavom onoga koji ga prodaje.

11:27  Tko traži dobro, nalazi milost, a tko za zlom ide, ono će ga snaći.

11:28  Tko se uzda u bogatstvo, propada, a pravednici uspijevaju kao zeleno lišće.

11:29  Tko vlastitu kuću zapusti, vjetar žanje, a luđak je sluga mudromu.

11:30  Plod je pravednikov drvo života, i mudrac je tko predobiva žive duše.

11:31  Ako se pravedniku plaća na zemlji, još će se više opakomu i grešniku.

Chapter 12

12:1  Tko ljubi pouku, ljubi znanje, a tko mrzi ukor, lud je.

12:2  Dobar dobiva milost od Jahve, a podmukao osudu.

12:3  Zloćom se čovjek ne utvrđuje, a korijen se pravedniku ne pomiče.

12:4  Kreposna je žena vijenac mužu svojemu, a sramotna mu je kao gnjilež u kostima.

12:5  Pravedničke su misli pravične, spletke opakih prijevarne.

12:6  Riječi opakih pogubne su zamke, a pravedne izbavljaju usta njihova.

12:7  Opaki se ruše i nema ih više, a kuća pravednika ostaje.

12:8  Čovjek se hvali po oštrini svoga razuma, a prezire se tko je opak srcem.

12:9  Bolje je biti malen i imati samo jednog slugu nego se hvastati a nemati ni kruha.

12:10  Pravednik pazi i na život svog živinčeta, dok je opakomu srce okrutno.

12:11  Tko obrađuje svoju zemlju, sit je kruha, a tko trči za ništavilom, nerazuman je.

12:12  Čežnja je opakoga mreža od zala, a korijen pravednika daje ploda.

12:13  Opakomu je zamka grijeh njegovih usana, a pravednik se izbavlja od tjeskobe.

12:14  Od ploda svojih usta nasitit će se svatko obilno, a ono što je rukama učinio vratit će mu se.

12:15  Luđaku se čini pravim njegov put, a mudar čovjek sluša savjete.

12:16  Luđak odmah odaje svoj bijes, a pametan pokriva sramotu.

12:17  Tko govori istinu, otkriva što je pravo, a lažljiv svjedok prijevaru.

12:18  Nesmotren govori kao da mačem probada, a jezik je mudrih iscjeljenje.

12:19  Istinita usta traju dovijeka, a lažljiv jezik samo za čas.

12:20  Prijevara je u srcu onih koji snuju zlo, a veselje u onih koji dijele miroljubive savjete.

12:21  Pravednika ne stiže nikakva nevolja, a opaki u zlu grcaju.

12:22  Mrske su Jahvi usne lažljive, a mili su mu koji zbore istinu.

12:23  Promišljen čovjek prikriva svoje znanje, a srce bezumničko razglašuje svoju ludost.

12:24  Marljiva ruka vlada, a nemar vodi u podložnost.

12:25  Briga u srcu pritiskuje čovjeka, a blaga riječ veseli ga.

12:26  Pravednik vodi svojeg prijatelja, a opake zavodi njihov put.

12:27  Nemaran ne ulovi svoje lovine, a marljivost je čovjeku blago dragocjeno.

12:28  Na stazi pravice stoji život i na njezinu putu nema smrti.

Chapter 13

13:1  Mudar sin sluša naputak očev, a podsmjevač ne sluša ukora.

13:2  Od ploda usta svojih uživa čovjek sreću, a srce je nevjernika puno nasilja.

13:3  Tko čuva usta svoja, čuva život svoj, a tko nesmotreno zbori, o glavu mu je.

13:4  Uzaludna je žudnja lijenčine, a ispunit će se želja marljivih.

13:5  Pravednik mrzi na lažljivu riječ, a opaki goji mržnju i sramotu.

13:6  Pravda čuva pobožna, a opake grijeh obara.

13:7  Netko se gradi bogatim, a ništa nema, netko se gradi siromašnim, a ima veliko bogatstvo.

13:8  Otkup života bogatstvo je čovjeku; a siromah ne sluša opomene.

13:9  Svjetlost pravednička blistavo sja, a svjetiljka opakih gasi se.

13:10  Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji primaju savjet.

13:11  Naglo stečeno bogatstvo iščezava, a tko sabire pomalo, biva bogat.

13:12  Predugo očekivanje ubija srce, a ispunjena želja drvo je života.

13:13  Tko riječ prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, plaću dobiva.

13:14  Pouka mudračeva izvor je životni, ona izbavlja od zamke smrti.

13:15  Uvid u dobro pribavlja milost, a put bezbožnika hrapav je.

13:16  Svatko pametan djeluje promišljeno, a bezumnik se hvališe svojom ludošću.

13:17  Zao glasnik zapada u zlo, a vjeran poslanik donosi spasenje.

13:18  Siromaštvo i sramota onomu tko odbija pouku, a tko ukor prima, doći će do časti.

13:19  Slatka je duši ispunjena želja, a bezumnicima je mrsko kloniti se oda zla.

13:20  Druži se s mudrima, i postat ćeš mudar, a tko se drži bezumnika, postaje opak.

13:21  Grešnika progoni zlo, a dobro je nagrada pravednima.

13:22  Valjan čovjek ostavlja baštinu unucima, a bogatstvo se grešnikovo čuva pravedniku.

13:23  Izobilje je hrane na krčevini siromaškoj, a ima i tko propada s nepravde.

13:24  Tko štedi šibu, mrzi na sina svog, a tko ga ljubi, na vrijeme ga opominje.

13:25  Pravednik ima jela do sitosti, a trbuh opakih poznaje oskudicu.

Chapter 14

14:1  Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.

14:2  Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.

14:3  U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.

14:4  Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.

14:5  Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.

14:6  Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.

14:7  Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.

14:8  Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.

14:9  Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.

14:10  Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.

14:11  Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.

14:12  Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.

14:13  I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.

14:14  Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.

14:15  Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.

14:16  Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.

14:17  Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.

14:18  Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.

14:19  Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.

14:20  I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.

14:21  Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.

14:22  Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?

14:23  U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.

14:24  Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.

14:25  Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.

14:26  U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.

14:27  Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.

14:28  Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.

14:29  Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.

14:30  Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.

14:31  Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.

14:32  Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.

14:33  U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.

14:34  Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.

14:35  Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.

Chapter 15

15:1  Blag odgovor ublažava jarost, a riječ osorna uvećava srdžbu.

15:2  Jezik mudrih ljudi proslavlja znanje, a usta bezumnih prosipaju ludost.

15:3  Oči su Jahvine na svakome mjestu i budno motre i zle i dobre.

15:4  Blaga je besjeda drvo života, a pakosna je rana duhu.

15:5  Luđak prezire pouku oca svog, a tko ukor prima, pametno čini.

15:6  U pravednikovoj je kući mnogo blaga, a opaki zarađuje propast svoju.

15:7  Usne mudrih siju znanje, a srce je bezumnika nepostojano.

15:8  Žrtva opakog mrska je Jahvi, a mila mu je molitva pravednika.

15:9  Put opakih Jahvi je mrzak, a mio mu je onaj koji ide za pravicom.

15:10  Oštra kazna čeka onog tko ostavlja pravi put, a umrijet će tko mrzi ukor.

15:11  I Šeol i Abadon stoje pred Jahvom, a nekmoli srca sinova ljudskih.

15:12  Podsmjevač ne ljubi onog tko ga kori: on se ne druži s mudrima.

15:13  Veselo srce razvedrava lice, a bol u srcu tjeskoba je duhu.

15:14  Razumno srce traži znanje, a bezumnička se usta bave ludošću.

15:15  Svi su dani bijednikovi zli, a komu je srce sretno, na gozbi je bez prestanka.

15:16  Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago i s njime nemir.

15:17  Bolji je obrok povrća gdje je ljubav nego od utovljena vola gdje je mržnja.

15:18  Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a ustrpljiv utišava raspru.

15:19  Put je ljenivčev kao glogov trnjak, a utrta je staza pravednika.

15:20  Mudar sin veseli oca, a bezumnik prezire majku svoju.

15:21  Ludost je veselje nerazumnomu, a razuman čovjek pravo hodi.

15:22  Ne uspijevaju nakane kad nema vijećanja, a ostvaruju se gdje je mnogo savjetnika.

15:23  Čovjek se veseli odgovoru usta svojih, i riječ u pravo vrijeme - kako je ljupka!

15:24  Razumnu čovjeku put života ide gore, da izmakne carstvu smrti koje je dolje.

15:25  Jahve ruši kuću oholima, a postavlja među udovici.

15:26  Mrske su Jahvi zle misli, a dobrostive riječi mile su mu.

15:27  Tko se grabežu oda, razara svoj dom, a tko mrzi mito, živjet će.

15:28  Pravednikovo srce smišlja odgovor, a opakomu usta govore zlobom.

15:29  Daleko je Jahve od opakih, a uslišava molitvu pravednih.

15:30  Bistar pogled razveseli srce i radosna vijest oživi kosti.

15:31  Uho koje posluša spasonosan ukor prebiva među mudracima.

15:32  Tko odbaci pouku, prezire vlastitu dušu, a tko posluša ukor, stječe razboritost.

15:33  Strah je Gospodnji škola mudrosti, jer pred slavom ide poniznost.

Chapter 16

16:1  Čovjek snuje u srcu, a od Jahve je što će jezik odgovoriti.

16:2  Čovjeku se svi njegovi putovi čine čisti, a Jahve ispituje duhove.

16:3  Prepusti Jahvi svoja djela, i tvoje će se namisli ostvariti.

16:4  Jahve je sve stvorio u svoju svrhu, pa i opakoga za dan zli.

16:5  Mrzak je Jahvi svatko ohola duha: takav zaista ne ostaje bez kazne.

16:6  Ljubavlju se i vjernošću pomiruje krivnja, i strahom se Gospodnjim uklanja zlo.

16:7  Kad su Jahvi mili putovi čovječji, i neprijatelje njegove miri s njim.

16:8  Bolje je malo s pravednošću nego veliki dohoci s nepravdom.

16:9  Srce čovječje smišlja svoj put, ali Jahve upravlja korake njegove.

16:10  Proročanstvo je na usnama kraljevim: u osudi se njegova usta neće ogriješiti.

16:11  Mjere i tezulje pripadaju Jahvi; njegovo su djelo i svi utezi.

16:12  Mrsko je kraljevima počiniti opačinu, jer se pravdom utvrđuje prijestolje.

16:13  Mile su kraljevima usne pravedne i oni ljube onog koji govori pravo.

16:14  Jarost je kraljeva vjesnik smrti ali je mudar čovjek ublaži.

16:15  U kraljevu je vedru licu život, i njegova je milost kao oblak s kišom proljetnom.

16:16  Probitačnije je steći mudrost nego zlato, i stjecati razbor dragocjenije je nego srebro.

16:17  Životni je put pravednih: kloniti se zla, i tko pazi na svoj put, čuva život svoj.

16:18  Pred slomom ide oholost i pred padom uznositost.

16:19  Bolje je biti krotak s poniznima nego dijeliti plijen s oholima.

16:20  Tko pazi na riječ, nalazi sreću, i tko se uzda u Jahvu, blago njemu.

16:21  Mudar srcem naziva se razumnim i prijazne usne uvećavaju znanje.

16:22  Izvor je životni razum onima koji ga imaju, a ludima je kazna njihova ludost.

16:23  Mudračev duh urazumljuje usta njegova, na usnama mu znanje umnožava.

16:24  Saće meda riječi su ljupke, slatke duši i lijek kostima.

16:25  Neki se put čini čovjeku prav, a na kraju vodi k smrti.

16:26  Radnikova glad radi za nj; jer ga tjeraju usta njegova.

16:27  Bezočnik pripravlja samo zlo i na usnama mu je oganj plameni.

16:28  Himben čovjek zameće svađu i klevetnik razdor među prijatelje.

16:29  Nasilnik zavodi bližnjega svoga i navodi ga na rđav put.

16:30  Tko očima namiguje, himbu smišlja, a tko usne stišće, već je smislio pakost.

16:31  Sijede su kose prekrasna kruna, nalaze se na putu pravednosti.

16:32  Tko se teško srdi, bolji je od junaka, i tko nad sobom vlada, bolji je od osvojitelja grada.

16:33  U krilo plašta baca se kocka, ali je od Jahve svaka odluka.

Chapter 17

17:1  Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svađom kuća puna žrtvene pečenke.

17:2  Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s braćom će dijeliti baštinu.

17:3  Taljika je za srebro i peć za zlato, a srca iskušava Jahve sam.

17:4  Zločinac rado sluša usne prijevarne, i lažac spremno prisluškuje pogubnu jeziku.

17:5  Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesreći, ne ostaje bez kazne.

17:6  Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi.

17:7  Ne dolikuje budali uzvišena besjeda, a još manje odličniku usne lažljive.

17:8  Dar je čarobni kamen u očima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva.

17:9  Tko prikriva prijestup, traži ljubav, a tko glasinu širi, razgoni prijatelje.

17:10  Razumna se ukor jače doima nego bezumna stotina udaraca.

17:11  Opak čovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik šalje na nj.

17:12  Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabiše mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti.

17:13  Tko dobro zlom uzvraća neće ukloniti nesreću od doma svojeg.

17:14  Zametnuti svađu isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego svađa izbije, udalji se!

17:15  Tko opravdava krivoga i tko osuđuje pravoga, obojica su mrski Jahvi.

17:16  Čemu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora!

17:17  Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje.

17:18  Nerazuman čovjek daje ruku i jamči pred svojim bližnjim.

17:19  Grijeh ljubi tko ljubi svađu, i tko visoko diže svoja vrata, traži propast.

17:20  Opak srcem ne nalazi sreće, i komu je jezik zao, zapada u nesreću.

17:21  Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale.

17:22  Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti.

17:23  Opaki prima dar iz njedara da bi iskrivio putove pravici.

17:24  Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su oči na kraj zemlje.

17:25  Briga je ocu bezuman sin i žalost roditeljki svojoj.

17:26  Ne valja kažnjavati pravednika, a nije pravo ni tući odličnike.

17:27  Tko usteže svoje riječi, razumije mudrost, i razuman je čovjek mirna duha.

17:28  I luđak se smatra mudrim kada šuti i razumnim kad susteže svoje usne.

Chapter 18

18:1  Vlastitoj požudi popušta onaj tko zastranjuje, i svađa se usprkos svakom razboru.

18:2  Bezumnomu nije mio razum; stalo mu je dati srcu oduška.

18:3  Kad dolazi opačina, dolazi i prezir i bruka sa sramotom.

18:4  Duboke su vode riječi iz usta nečijih, izvor mudrosti bujica što se razlijeva.

18:5  Ne valja se obazirati na opaku osobu, da se pravedniku nanese nepravda na sudu.

18:6  Bezumnikove se usne upuštaju u svađu i njegova usta izazivlju udarce.

18:7  Bezumnomu su propast vlastita usta i usne su mu zamka životu.

18:8  Klevetnikove su riječi kao poslastice: spuštaju se u dno utrobe.

18:9  Tko je nemaran u svom poslu, brat je onomu koji rasipa.

18:10  Tvrda je kula ime Jahvino: njemu se pravednik utječe i nalazi utočišta.

18:11  Bogatstvo je bogatašu njegova tvrđava i kao visok zid u mašti njegovoj.

18:12  Pred slomom se oholi srce čovječje, a pred slavom ide poniznost.

18:13  Tko odgovara prije nego što sasluša, na ludost mu je i sramotu.

18:14  Kad je čovjek bolestan, njegov ga duh podiže, a ubijen duh tko će podići?

18:15  Razumno srce stječe znanje i uho mudrih traži znanje.

18:16  Dar čovjeku otvara put i vodi ga pred velikaše.

18:17  Prvi je pravedan u svojoj parnici, a kad dođe njegov protivnik, opovrgne ga.

18:18  Ždrijeb poravna svađe, pa i među moćnicima odlučuje.

18:19  Uvrijeđen brat jači je od tvrda grada i svađe su kao prijevornice na tvrđavi.

18:20  Svatko siti trbuh plodom usta svojih, nasićuje se rodom usana svojih.

18:21  Smrt i život u vlasti su jeziku, a tko ga miluje, jede od ploda njegova.

18:22  Tko je našao ženu, našao je sreću i stekao milost od Jahve.

18:23  Ponizno moleći govori siromah, a grubo odgovara bogataš.

18:24  Ima prijatelja koji vode u propast, a ima i prijatelja privrženijih od brata.

Chapter 19

19:1  Bolji je siromah koji živi u nedužnosti nego čovjek opakih usana i k tomu bezuman.

19:2  Revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spotiče se.

19:3  Ludost čovjeku kvari život, a srce mu se ljuti na Jahvu!

19:4  Bogatstvo pribavlja mnoge prijatelje, a siromaha i njegov prijatelj ostavlja.

19:5  Lažljiv svjekok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, neće uteći.

19:6  Mnogi laskaju licu odličnikovu i svatko je prijatelj čovjeku darežljivu.

19:7  Na siromaha mrze sva braća njegova, još više se udaljuju od njega prijatelji njegovi: on hlepi za dobrim riječima, ali ih ne nalazi!

19:8  Tko stječe razboritost, ljubi sebe, a tko čuva razum, nalazi sreću.

19:9  Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, propada.

19:10  Ne dolikuje bezumnomu živjeti raskošno, a još manje sluzi vlast nad knezovima.

19:11  Um čovjeka usteže od srdžbe, a čast mu je oprostiti krivicu.

19:12  Kraljev je gnjev kao rika lavlja, a njegova milost kao rosa bilju.

19:13  Nesreća je ocu svojemu bezuman sin, i neprestano prokišnjavanje svađe su ženine.

19:14  Kuća se i bogatstvo baštine od otaca, a od Jahve je žena razumna.

19:15  Lijenost navlači čovjeku dubok san i nemarna duša gladuje.

19:16  Tko se drži zapovijedi, čuva život svoj, a tko ne pazi putove svoje, umire.

19:17  Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv, i on će mu platiti dobročinstvo.

19:18  Kažnjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubiješ.

19:19  Tko je jarostan, plaća globu, i kad ga štediš, samo uvećavaš njegov gnjev.

19:20  Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar.

19:21  Mnogo je namisli u srcu čovječjem, ali što Jahve naumi, to i bude.

19:22  Dražest je čovjekova u dobroti njegovoj, i bolji je siromah od lažljivca.

19:23  Strah Gospodnji daje život, i tko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi.

19:24  Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ustima svojim ne prinosi.

19:25  Udari podsmjehivača, i lud se opameti; ukori razumnog, i shvatit će znanje.

19:26  Sin je sramotan i pokvaren tko zlostavlja oca i odgoni majku.

19:27  Prestani, sine moj, slušati naputke koji odvode od riječi spoznaje!

19:28  Nevaljao se svjedok podruguje pravdi i usta opakih gutaju nepravdu.

19:29  Pripravljene su kazne podsmjevačima i udarci za leđa bezumnika.

Chapter 20

20:1  Vino je podsmjevač, žestoko piće bukač, i tko se njima odaje neće steći mudrosti.

20:2  Kraljev je gnjev kao rika lavlja: tko ga izaziva, griješi protiv sebe samog.

20:3  Čast je čovjeku ustegnuti se od raspre, a tko je bezuman počinje svađu.

20:4  Lijenčina u jesen ne ore: u doba žetve on traži, i ništa nema.

20:5  Savjet je u srcu čovječjem voda duboka i razuman će je čovjek iscrpsti.

20:6  Mnogi se naziva dobrim čovjekom, ali tko će naći vjerna čovjeka?

20:7  Pravednik hodi u bezazlenosti svojoj: blago sinovima njegovim poslije njega!

20:8  Kralj koji sjedi na stolici sudačkoj istražuje svako zlo svojim očima.

20:9  Tko može reći: "Očistih srce svoje, oprah se od grijeha svoga?"

20:10  Dvojaki utezi i dvojaka mjera mrski su Jahvi podjednako.

20:11  I dijete se poznaje po onome što čini, je li čisto i pravedno djelo njegovo.

20:12  I uho koje čuje i oko koje vidi, oboje je Jahve načinio.

20:13  Ne ljubi sna, da ne osiromašiš; otvori oči svoje i nasitit ćeš se kruha.

20:14  "Loše, loše", govori kupac, a kad ode, hvali se dobrom kupovinom.

20:15  Ima zlata i mnogih bisera, ali su mudre usne najdragocjeniji nakit.

20:16  Uzmi haljinu onomu tko je jamčio za drugoga; oplijeni njega umjesto tuđinca.

20:17  Sladak je čovjeku kruh prijevare, ali mu se usta poslije napune pijeskom.

20:18  Naumi se provode savjetom: zato dobro razmisli pa vodi boj!

20:19  Tko okolo kleveće, otkriva tajne: zato se ne miješaj s onim komu su usne uvijek otvorene.

20:20  Tko kune oca svoga i majku svoju svjetiljka mu se gasi usred tmine.

20:21  Od početka brzo stečeno imanje na koncu nije blagoslovljeno.

20:22  Nemoj govoriti: "Osvetit ću se za zlo"; čekaj Jahvu, i on će te spasiti.

20:23  Mrski su Jahvi dvojaki utezi, i kriva mjera ne valja.

20:24  Od Jahve su koraci čovječji, i kako da čovjek razumije svoj put?

20:25  Zamka je čovjeku nesmotreno reći: "Ovo je sveto", a poslije promišljati što je zavjetovao.

20:26  Mudar kralj umije izlučiti opake i stavlja ih pod točkove.

20:27  Svjetiljka je Gospodnja duh čovječji: ona istražuje sve do dna utrobe.

20:28  Dobrota i vjernost čuvaju kralja, jer dobrotom utvrđuje prijestol svoj.

20:29  Ljepota je mladićima njihova snaga, a starcima je ures sijeda kosa.

20:30  Krvave masnice očiste zlo i udarci pročiste odaje utrobe.

Chapter 21

21:1  Kraljevo je srce u ruci Jahve kao voda tekućica; vodi ga kuda god hoće.

21:2  Svaki je put čovjeku pravedan u vlastitim očima, a Jahve ispituje srca.

21:3  Da se vrši pravda i čini pravo, draže je Jahvi nego žrtva.

21:4  Ponosite oči i oholo srce i svjetiljka opakih - to je grijeh.

21:5  Namisli marljivoga samo su na korist, a nagloga samo na siromaštvo.

21:6  Blago stečeno jezikom lažljivim nestalna je ispraznost onih koji traže smrt.

21:7  Opake će odnijeti nasilje njihovo jer ne žele činiti pravice.

21:8  Zapleten je put zločinca, a pravo je djelo čista čovjeka.

21:9  Bolje je živjeti pod rubom krova nego u zajedničkoj kući sa ženom svadljivom.

21:10  Duša opakoga želi zlo: u njega nema samilosti ni za bližnjega.

21:11  Kad se podsmjevač kazni, neiskusan postaje mudar, a mudri iz pouke crpe znanje.

21:12  Na kuću opakoga pazi Svepravedni i opake strovaljuje u nesreću.

21:13  Tko zatvori uho svoje pred vikom siromaha, i sam će vikati, ali ga neće nitko uslišati.

21:14  Potajan dar utišava srdžbu, a poklon ispod ruke i žestoku jarost.

21:15  Sud pravičan radost je pravedniku a užas zločincima.

21:16  Čovjek koji skreće s puta razbora počivat će u zboru mrtvačkom.

21:17  Tko ljubi veselje, postaje siromah, i tko ljubi vino i mirisno ulje, ne obogati se.

21:18  Opak čovjek otkup je za pravednika, i bezbožnik stupa na mjesto pravednog.

21:19  Bolje je živjeti u pustinji nego sa ženom svadljivom i gnjevljivom.

21:20  Krasno je blago i ulje u stanu mudroga, a bezuman ih čovjek rasipa.

21:21  Tko teži za pravdom i dobrohotnošću, nalazi život i čast.

21:22  Mudrac nadvladava i grad pun ratnika i krši silu u koju su se uzdali.

21:23  Tko čuva usta i jezik svoj, čuva sebe od nevolje.

21:24  Drzovitom i oholici ime je "podsmjevač"; on sve radi s prekomjernom drskošću.

21:25  Lijenčinu ubija želja njegova jer mu ruke bježe od posla.

21:26  Opak po cio dan živo želi, a pravednik daje i ne škrtari.

21:27  Mrska je žrtva opakih, osobito kad se požudno prinosi.

21:28  Lažljiv svjedok propada, a čovjek koji sluša, opet će govoriti.

21:29  Opaki pokazuju drsko lice, a poštenjak učvršćuje put svoj.

21:30  Nema mudrosti i nema razuma i nema savjeta protiv Jahve.

21:31  Konj se oprema za dan boja, ali Jahve daje pobjedu.

Chapter 22

22:1  Dobro je ime bolje od velika bogatstva, i bolja je naklonost od srebra i zlata.

22:2  Bogataš se i siromah sreću: obojicu ih Jahve stvori.

22:3  Pametan čovjek vidi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbrižno i trpe kaznu.

22:4  Nagrada je poniznosti strah Gospodnji, bogatstvo, čast i život.

22:5  Trnje i zamke su na putu varalici: tko čuva život svoj, daleko je od oboga.

22:6  Upućuj dijete prema njegovu putu, pa kad i ostari, neće odstupiti od njega.

22:7  Bogataš vlada nad siromasima, a dužnik je sluga vjerovniku.

22:8  Tko sije nepravdu, žanje nesreću, i šiba njegova gnjeva udarit će njega samog.

22:9  Milostivo se oko blagoslivlje, jer daje od svog kruha siromahu.

22:10  Otjeraj podsmjevača i prestat će svađe i nestat će nesloga i pogrda.

22:11  Jahve ljubi čisto srce, i tko je ljubeznih usana, kralj mu je prijatelj.

22:12  Pogled Jahvin čuva znanje, Jahve pomućuje riječi bezbožnika.

22:13  Lijenčina veli: "Lav je vani, nasred trga poginuo bih."

22:14  Duboka jama usta su preljubnice, i na koga se Jahve srdi, pada onamo.

22:15  Ludost prianja uza srce djetinje: šiba pouke otklanja je od njega.

22:16  Tko tlači siromaha, taj mu koristi; tko daje bogatašu, samo mu šteti.

22:17  Riječi mudraca: Prigni uho svoje i čuj riječi moje i upravi svoje srce mojem znanju,

22:18  jer milina je ako ih čuvaš u nutrini svojoj, i kad ti budu sve spremne na usnama tvojim.

22:19  Da bi uzdanje tvoje bilo u Jahvi, upućujem danas i tebe.

22:20  Napisah ti trideset što savjeta što pouka

22:21  da te poučim riječima istine, da uzmogneš pouzdanim riječima odgovoriti onomu tko te zapita.

22:22  Nemoj pljačkati siromaha zato što je siromah i ne gazi ubogoga na sudu.

22:23  Jer će Jahve parbiti parbu njihovu i otet će život onima koji ga njima otimlju.

22:24  Ne druži se sa srditim i ne idi s čovjekom jedljivim

22:25  da se ne bi privikao na staze njegove i namjestio zamku duši svojoj.

22:26  Ne budi među onima koji daju ruku, koji jamče za dugove:

22:27  ako nemaš čime nadoknaditi, zašto da ti oduzmu i postelju ispod tebe?

22:28  Ne pomiči prastare međe koju su postavili oci tvoji.

22:29  Jesi li vidio čovjeka vična poslu svom: takav ima pristup kraljevima i ne služi prostacima.

Chapter 23

23:1  Kad sjedneš blagovati s moćnikom. dobro pazi što je pred tobom;

23:2  stavljaš nož sebi pod grlo ako si proždrljivac;

23:3  ne poželi slastica njegovih jer su jelo prijevarno.

23:4  Ne trudi se stjecati bogatstvo; okani se takve misli;

23:5  usmjeriš li oči prema njemu, njega već nema jer načini sebi krila kao orao i odleti u nebo.

23:6  Ne jedi jela zavidnikova, ne čezni za slasticama njegovim,

23:7  jer on je onakav kako u sebi misli: "Jedi i pij", veli ti, ali mu srce nije s tobom.

23:8  Zalogaj koji si pojeo izbljuvat ćeš, uzalud ćeš prosut' svoje ljupke riječi.

23:9  Pred bezumnikom nemoj govoriti jer prezire tvoje umne riječi.

23:10  Ne pomiči prastare međe i ne prodiri u polje siročadi,

23:11  jer je moćan njihov osvetnik: branit će njihovo pravo protiv tebe.

23:12  Obrati pouci srce svoje i uho svoje riječima mudrim.

23:13  Ne uskraćuj djetetu opomene, jer, udariš li ga šibom, neće umrijeti:

23:14  biješ ga šibom, ali mu dušu iz Podzemlja izbavljaš.

23:15  Sine moj, kad ti je mudro srce, i ja se od srca veselim;

23:16  i kliče sva nutrina moja kad ti usne govore što je pravo.

23:17  Neka ti srce ne zavidi grešnicima, nego neka ti uvijek bude u strahu Gospodnjem,

23:18  jer imat ćeš budućnost i tvoja nada neće propasti.

23:19  Slušaj, sine moj, i mudar budi i ravnim putem vodi srce svoje.

23:20  Ne druži se s vinopijama ni sa žderačima mesa,

23:21  jer pijanica i izjelica osiromaše i pospanac se oblači u krpe.

23:22  Slušaj svoga oca, svoga roditelja, i ne prezri majku kad ostari.

23:23  Pribavi istinu i ne prodaji je, steci mudrost, pouku i razbor.

23:24  Radovat će se otac pravednikov, i roditelj će se mudroga veseliti.

23:25  Neka se veseli otac tvoj i majka tvoja, i neka se raduje roditeljka tvoja.

23:26  Daj mi, sine moj, srce svoje, i neka oči tvoje raduju putovi moji.

23:27  Jer bludnica je jama duboka i tuđinka tijesan zdenac.

23:28  Ona i vreba u zasjedi kao lupež i uvećava broj bezbožnika među ljudima.

23:29  Komu: ah? komu: jao? komu: svađe? komu: uzdasi? komu: rane nizašto? komu: zamućene oči?

23:30  Onima što kasno sjede kod vina, koji su došli kušati vino začinjeno.

23:31  Ne gledaj na vino kad rujno iskri, kad se u čaši svjetlucavo prelijeva: pije se tako glatko,

23:32  a na kraju ujeda kao zmija i žaca kao guja ljutica.

23:33  Oči će ti gledati tlapnje i srce govoriti ludosti.

23:34  I bit će ti kao da ležiš na pučini morskoj ili kao da ležiš navrh jarbola.

23:35  "Izbiše me, ali me ne zabolje; istukoše me, ali ne osjetih; kad se otrijeznim, još ću tražiti."

Chapter 24

24:1  Ne zavidi opakim ljudima niti želi da budeš s njima.

24:2  Jer im srce smišlja nasilje i usne govore o nedjelu.

24:3  Mudrošću se zida kuća i razborom utvrđuje,

24:4  i po znanju se pune klijeti svakim blagom dragocjenim i ljupkim.

24:5  Bolji je mudar od jakoga i čovjek razuman od silne ljudine.

24:6  Jer s promišljanjem se ide u boj i pobjeda je u mnoštvu savjetnika.

24:7  Previsoka je bezumnomu mudrost: zato na sudu ne otvara usta svojih!

24:8  Tko smišlja zlo zove se učitelj podmukli.

24:9  Ludost samo grijeh snuje, i podrugljivac je mrzak ljudima.

24:10  Kloneš li u dan bijede, bijedna je tvoja snaga.

24:11  Izbavi one koje vode u smrt; i spasavaj one koji posrćući idu na stratište.

24:12  Ako kažeš: "Nismo za to znali", ne razumije li onaj koji ispituje srca? I ne znade li onaj koji ti čuva dušu? I ne plaća li on svakomu po njegovim djelima?

24:13  Jedi med, sine moj, jer je dobar, i saće je slatko nepcu tvome.

24:14  Takva je, znaj, i mudrost tvojoj duši: ako je nađeš, našao si budućnost i nada tvoja neće propasti.

24:15  Ne postavljaj, opaki, zasjede stanu pravednikovu, ne čini nasilja boravištu njegovu;

24:16  jer padne li pravednik i sedam puta, on ustaje, a opaki propadaju u nesreći.

24:17  Ne veseli se kad padne neprijatelj tvoj i ne kliči srcem kada on posrće,

24:18  da ne bi vidio Jahve i za zlo uzeo i obratio srdžbu svoju od njega.

24:19  Nemoj se srditi zbog zločinaca, nemoj zavidjeti opakima,

24:20  jer zao čovjek nema budućnosti, svjetiljka opakih gasi se.

24:21  Boj se Jahve, sine moj, i kralja: i ne buni se ni protiv jednoga ni protiv drugoga.

24:22  Jer iznenada provaljuje nesreća njihova i tko zna kad će doći propast njihova.

24:23  I ovo je od mudraca: Ne valja biti pristran na sudu.

24:24  Tko opakomu veli: "Pravedan si", proklinju ga narodi i kunu puci;

24:25  a oni koji ga ukore nalaze zadovoljstvo, i na njih dolazi blagoslov sreće.

24:26  U usta ljubi tko odgovara pošteno.

24:27  Svrši svoj posao vani i uredi svoje polje, potom i kuću svoju zidaj.

24:28  Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga: zar ćeš varati usnama svojim?

24:29  Ne reci: "Kako je on meni učinio, tako ću i ja njemu; platit ću tom čovjeku po djelu njegovu!"

24:30  Prolazio sam mimo polje nekog lijenčine i mimo vinograd nekog luđaka,

24:31  i gle, sve bijaše zaraslo u koprive, i sve pokrio čkalj, i kamena ograda porušena.

24:32  Vidjeh to i pohranih u srcu, promotrih i uzeh pouku:

24:33  "Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo podvij ruke za počinak,

24:34  i doći će tvoje siromaštvo kao skitač i oskudica kao oružanik!"

Chapter 25

25:1  I ovo su mudre izreke Salomonove; sabrali ih ljudi Ezekije, kralja judejskog.

25:2  Slava je Božja sakrivati stvar, a slava kraljevska istraživati je.

25:3  Neistražljivo je nebo u visinu, zemlja u dubinu i srce kraljevsko.

25:4  Ukloni trosku od srebra, i uspjet će posao zlataru.

25:5  Ukloni opakoga ispred kralja, i utvrdit će se pravicom prijestol njegov.

25:6  Ne veličaj se pred kraljem i ne sjedaj na mjesto velikaško,

25:7  jer je bolje da ti se kaže: "Popni se gore" nego da te ponize pred odličnikom.

25:8  Što su ti oči vidjele ne iznosi prebrzo na raspru; jer što ćeš učiniti na koncu kad te opovrgne bližnji tvoj?

25:9  Kad si u parbi s bližnjim svojim, ne otkrivaj tuđe tajne,

25:10  da te ne izgrdi tko čuje i da ti se kleveta ne vrati.

25:11  Riječi kazane u pravo vrijeme zlatne su jabuke u srebrnim posudama.

25:12  Mudrac koji kori uhu je poslušnu zlatan prsten i ogrlica od tanka zlata.

25:13  Vjeran je glasnik onomu tko ga šalje kao ledena studen u doba žetve: on krijepi dušu svoga gospodara.

25:14  Tko se diči lažljivim darom, on je kao oblak i vjetar bez kiše.

25:15  Strpljivošću se ublažava sudac, mek jezik i kosti lomi.

25:16  Kad naiđeš na med, jedi umjereno, kako se ne bi prejeo i pojedeno izbljuvao.

25:17  Rijetko zalazi u kuću bližnjega svoga, da te se ne zasiti i ne zamrzi na te.

25:18  Čovjek koji svjedoči lažno na bližnjega svoga on je kao bojni malj i mač i oštra strijela.

25:19  Uzdanje u bezbožnika na dan nevolje - krnjav je zub i noga klecava.

25:20  Kao onaj koji skida haljinu u zimski dan ili ocat lije na ranu, takav je onaj tko pjeva pjesmu turobnu srcu.

25:21  Ako je gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga kruhom, i ako je žedan, napoji ga vodom.

25:22  Jer mu zgrćeš ugljevlje na glavu i Jahve će ti platiti.

25:23  Sjeverni vjetar donosi dažd, a himben jezik srdito lice.

25:24  Bolje je stanovati pod rubom krova nego u zajedničkoj kući sa ženom svadljivom.

25:25  Kao studena voda žednu grlu, takva je dobra vijest iz zemlje daleke.

25:26  Kao zatrpan izvor i vrelo zamućeno, takav je pravednik koji kleca pred opakim.

25:27  Jesti mnogo meda nije dobro niti tražiti pretjerane časti.

25:28  Grad razvaljen i bez zidova - takav je čovjek koji nema vlasti nad sobom.

Chapter 26

26:1  Kao snijeg ljeti ili kiša o žetvi, tako pristaju počasti bezumnomu.

26:2  Kao vrabac kad prhne i lastavica kad odleti, tako se i bezrazložna kletva ne ispunja.

26:3  Bič konju, uzda magarcu, a šiba leđima bezumnika.

26:4  Ne odgovaraj bezumniku po njegovoj ludosti, da mu i sam ne postaneš jednak.

26:5  Odgovori bezumniku po ludosti njegovoj, da se ne bi učinio sam sebi mudar.

26:6  Odsijeca noge sebi i gorčinu pije tko po bezumnom poruke šalje.

26:7  Klecava bedra u hromoga - mudra je izreka u ustima bezumničkim.

26:8  Kamen za praćku vezuje tko bezumnom iskazuje čast.

26:9  Trnovita grana u ruci pijanice: mudra izreka u ustima bezumnika.

26:10  Strijelac koji ranjava sve prolaznike: takav je onaj tko unajmljuje bezumnika.

26:11  Bezumnik se vraća svojoj ludosti kao što se pas vraća na svoju bljuvotinu.

26:12  Vidiš li čovjeka koji se sam sebi mudrim čini? Znaj, i od bezumnika ima više nade nego od njega!

26:13  Lijenčina veli: "Zvijer je na putu, i lav je na ulicama."

26:14  Kao što se vrata okreću na stožerima svojim, tako i lijenčina na postelji svojoj.

26:15  Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ne može prinijeti ustima.

26:16  Lijenčina se čini sebi mudrijim od sedmorice koji umno odgovaraju.

26:17  Psa za uši hvata tko se, u prolazu, umiješa u raspru koja ga se ne tiče.

26:18  Kao bjesomučnik koji baca zublje, strelice i sije smrt,

26:19  takav je čovjek koji vara bližnjega svoga i veli: "Samo se našalih."

26:20  Kad nestane drva, oganj se gasi, i kad više nema klevetnika, prestaje svađa.

26:21  Ugljen je za žeravnicu i drvo za oganj, a svadljivac da raspaljuje svađu.

26:22  Klevetnikove su riječi kao slastice: spuštaju se u dno utrobe.

26:23  Srebrna gleđa preko zemljana suđa: laskave usne i opako srce.

26:24  Mrzitelj hini usnama svojim, a u sebi nosi prijevaru;

26:25  ne vjeruj mu kad ljupkim glasom govori, jer u srcu mu je sedam grdila;

26:26  ako himbom skriva mržnju, njegova će se opačina otkriti na zboru.

26:27  Tko jamu kopa, sam u nju pada, i tko kamen valja, na njega se prevaljuje.

26:28  Lažljiv jezik mrzi svoje žrtve, laskava usta propast spremaju.

Chapter 27

27:1  Ne hvali se danom sutrašnjim jer ne znaš što danas može donijeti.

27:2  Neka te hvali drugi, a ne tvoja usta, tuđinac, a ne tvoje usne.

27:3  Težak je kamen i pijesak je težak, ali je od obojega teži bezumnikov bijes.

27:4  Jarost je okrutna i srdžba žestoka a tko će odoljeti ljubomoru?

27:5  Bolji je javni ukor nego lažna ljubav.

27:6  Čestiti su udarci prijateljevi, a lažni poljupci neprijateljevi.

27:7  Sito grlo prezire i med samotok, a gladnu je i sve gorko - slatko.

27:8  Kao ptica daleko od gnijezda svog, takav je čovjek daleko od svojeg zavičaja.

27:9  Kao što ulje i kad vesele srce, tako i slatkoća prijateljstva tješi dušu.

27:10  Ne ostavljaj prijatelja svoga ni prijatelja očeva i ne dolazi u kuću bratovu kad si u nesreći; bolji je susjed blizu nego brat daleko.

27:11  Budi mudar, sine moj, i obraduj mi srce da mogu odgovoriti onome koji me grdi.

27:12  Pametan čovjek opazi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbrižno i trpe kaznu.

27:13  Uzmi haljinu onomu tko je jamčio za drugoga i oplijeni ga mjesto tuđinca.

27:14  Tko pozdravlja svoga prijatelja naglas, a rano ujutro, prima mu se blagoslov za kletvu.

27:15  Streha što prokišnjava za žestoke kiše i svadljiva žena - jedno su te isto.

27:16  Tko nju zaustavlja, zaustavlja vjetar i desnicom hvata ulje.

27:17  Željezo se željezom oštri i čovjek oštri jedan drugoga.

27:18  Tko čuva smokvu, jede od njena ploda, i tko čuva svoga gospodara, poštiva se.

27:19  Kao što se u vodi različito odražava lice od lica, tako i u srcu čovjek od čovjeka.

27:20  Carstvo Smrti i Propast ne mogu se zasititi, tako ni oči čovječje.

27:21  Taljika je za srebro i peć za zlato, a čovjek se poznaje po ustima koja ga hvale.

27:22  Da bezumnika stučeš tučkom u stupi, ne bi ga ostavila ludost njegova.

27:23  Brižno pazi na stoku svoju i srcem se brini o stadima,

27:24  jer blago ne traje dovijeka; i baštini li se kruna od koljena do koljena?

27:25  Kad trava nikne i zelen se pokaže i bilje se kupi planinsko,

27:26  tad su ti janjci za odijelo i jarci za kupovinu polja;

27:27  tad imaš izobilje kozjega mlijeka sebi za jelo, i za hranu kući svojoj i za prehranu sluškinjama svojim.

Chapter 28

28:1  Opaki bježe i kad ih nitko ne progoni, a pravednici su neustrašivi kao mladi lav.

28:2  Kad se u zemlji griješi, mnogi su joj knezovi, a s čovjekom razumnim i umnim uprava je postojana.

28:3  Čovjek opak koji tlači ubogoga - kiša je razorna poslije koje kruha nema.

28:4  Koji zapuštaju Zakon, veličaju opake, a koji se drže Zakona, protive im se.

28:5  Zli ljudi ne razumiju pravice, a koji traže Jahvu, razumiju sve.

28:6  Bolji je siromah koji živi bezazleno nego bogataš koji kroči krivim putem.

28:7  Tko se drži Zakona, razuman je sin, a tko se druži s izbjeglicama, sramoti oca svoga.

28:8  Tko umnožava bogatstvo svoje lihvom i pridom, skuplja ga onomu tko je milostiv ubogima.

28:9  Tko uklanja uho svoje da ne sluša Zakona, i molitva je njegova mrska.

28:10  Tko zavodi poštene na put zao, past će u jamu svoju, a pošteni će baštiniti sreću.

28:11  Bogat se čovjek čini sebi mudrim, ali će ga razuman siromah raskrinkati.

28:12  Velika je slava kad se raduju pravednici, a kad se dižu opaki, ljudi se kriju.

28:13  Tko skriva svoje grijehe, nema sreće, a tko ih ispovijeda i odriče ih se, milost nalazi.

28:14  Blago čovjeku uvijek bojaznu, jer čovjek okorjela srca zapada u nesreću.

28:15  Lav koji riče i gladan medvjed: takav je opak vladalac siromašnu narodu.

28:16  Nerazuman knez čini mnoga nasilja, a koji mrzi lakomost, dugo živi.

28:17  Onaj koga tišti krvna krivica, do groba bježi: ne zaustavljajte ga.

28:18  Spasava se tko živi pravedno, tko se koleba između dva puta, propada na jednom od njih.

28:19  Tko obrađuje svoju zemlju, nasitit će se kruha, a tko trči za tlapnjama, nasitit će se siromaštva.

28:20  Čestit čovjek stječe blagoslov, a tko hrli za bogatstvom, ne ostaje bez kazne.

28:21  Ne valja biti pristran na sudu, jer i za zalogaj kruha čovjek čini zlo.

28:22  Pohlepnik hrli za bogatstvom, a ne zna da će ga stići oskudica.

28:23  Tko kori čovjeka, nalazi poslije veću milost nego onaj koji laska jezikom.

28:24  Tko pljačka oca svoga i majku svoju i veli: "Nije grijeh", drug je razbojniku.

28:25  Lakomac zameće svađu, a tko se uzda u Jahvu, uspjet će.

28:26  Bezuman je tko se uzda u svoje srce, a spasava se tko živi mudro.

28:27  Tko daje siromahu, ne trpi oskudicu; a tko odvraća oči svoje, bit će proklet.

28:28  Kad se dižu opaki, ljudi se kriju, a kad propadaju, tad se množe pravednici.

Chapter 29

29:1  Čovjek koji, po opomeni, ostaje tvrdoglav, u tren će se slomiti, i neće mu biti spasa.

29:2  Narod se veseli kad se množe pravednici, a puk uzdiše kad zavlada opaki.

29:3  Čovjek koji ljubi mudrost, veseli oca svoga, a koji se druži s bludnicama, rasipa imetak.

29:4  Kralj pravicom održava državu, a ruši je čovjek koji nameće daće.

29:5  Čovjek koji laska bližnjemu svome razapinje mrežu stopama njegovim.

29:6  U grijehu je zamka zlu čovjeku, a pravednik likuje i veseli se.

29:7  Pravednik razumije pravo malenih, a opaki ne shvaća spoznaju.

29:8  Podsmjevači uzbunjuju grad, a mudri stišavaju srdžbu.

29:9  Kad se mudrac parbi s bezumnikom, il' se srdio, il' se smijao, svejednako mira nema.

29:10  Krvopije mrze poštenoga, a pravednici mu se za život brinu.

29:11  Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a mudrac susteže svoju srdžbu.

29:12  Ako vladalac posluša riječ lažljivu, sve mu sluge postaju opake.

29:13  Siromah se i gulikoža susreću: Jahve obojici prosvjetljuje oči.

29:14  Kralj koji sudi siromasima po istini ima prijesto čvrst dovijeka.

29:15  Šiba i ukor podaruju mudrost, a razuzdan mladić sramoti majku svoju.

29:16  Kad se množe opaki, množi se i grijeh, ali pravednici promatraju propast njihovu.

29:17  Ukori sina svoga, i zadovoljit će te i dati radost duši tvojoj.

29:18  Kad objave nema, narod se razuzda, a blago onome tko se drži Zakona!

29:19  Samim se riječima sluga ne popravlja, jer se ne pokorava iako umom shvaća.

29:20  Jesi li vidio čovjeka brza na riječima? I bezumnik ima više nade nego on.

29:21  Tko mazi slugu svoga od djetinjstva bit će mu poslije neposlušan.

29:22  Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a naprasit čovjek počini mnoge grijehe.

29:23  Oholost ponizuje čovjeka, a ponizan duhom postiže časti.

29:24  Tko s lupežom plijen dijeli, mrzi sebe samog: čuje proklinjanje i ništa ne otkriva.

29:25  Strah čovjeku postavlja zamku, a tko se uzda u Jahvu, nalazi okrilje.

29:26  Mnogi traže milost vladaočevu, ali Jahve dijeli pravdu svakome.

29:27  Nepravednik je mrzak pravednicima, a pravednik je mrzak opakima.

Chapter 30

30:1  Riječi Agura, sina Jakeova, iz Mase; proročanstvo njegovo za Itiela, za Itiela i Ukala.

30:2  Da, preglup sam da bih bio čovjek i nemam razbora čovječjeg.

30:3  Ne stekoh mudrosti i ne poznajem znanosti svetih!

30:4  Tko uzađe na nebo i siđe? Tko uhvati vjetar u šake svoje? Tko sabra vode u plašt svoj? Tko postavi krajeve zemaljske? Kako se zove i kako mu se zove sin? Znaš li?

30:5  Svaka je Božja riječ prokušana, štit onima koji se u nj uzdaju.

30:6  Ne dodaji ništa njegovim riječima, da te ne prekori i ne smatra lažljivim.

30:7  Za dvoje te molim, ne uskrati mi, dok ne umrem:

30:8  udalji od mene licemjernu i lažnu riječ; ne daj mi siromaštva ni bogatstva: hrani me kruhom mojim dostatnim;

30:9  inače bih, presitivši se, zatajio tebe i rekao: "Tko je Jahve?" Ili bih, osiromašivši, krao i oskvrnio ime Boga svojega.

30:10  Ne klevetaj sluge gospodaru njegovu, jer bi te mogao kleti i ti morao okajati.

30:11  Ima izrod koji kune oca svoga i ne blagoslivlje majke svoje!

30:12  Izrod koji za se misli da je čist, a od kala svojeg nije opran!

30:13  Izrod uznositih očiju koji visoko diže svoje trepavice!

30:14  Izrod komu su zubi mačevi i očnjaci noževi da proždiru nesretnike na zemlji i siromahe među ljudima!

30:15  Pijavica ima dvije kćeri: "Daj! Daj!" Postoje tri stvari nezasitne i četiri koje ne kažu: "Dosta!"

30:16  Carstvo smrti, jalova utroba, zemlja nikad gasna vode i vatra koja nikad ne kaže: "Dosta!"

30:17  Oko koje se ruga ocu i odriče posluh majci iskljuvat će potočni gavrani i izjesti mladi orlovi.

30:18  Troje mi je nedokučivo, a četvrto ne razumijem:

30:19  put orlov po nebu, put zmijin po stijeni, put lađin posred mora i put muškarčev djevojci.

30:20  Takav je put preljubnice: najede se, obriše usta i veli: "Nisam sagriješila."

30:21  Od troga se zemlja ljulja, a četvrtoga ne može podnijeti:

30:22  od roba kad postane kralj i kad se prostak kruha nasiti,

30:23  od puštenice kad se uda i sluškinje kad istisne svoju gospodaricu.

30:24  Četvero je maleno na zemlji, ali mudrije od mudraca:

30:25  mravi, nejaki stvorovi, koji sebi ljeti spremaju hranu;

30:26  jazavci, stvorovi bez moći, što u stijeni grade sebi stan;

30:27  skakavci, koji nemaju kralja, a svi idu u poretku;

30:28  gušter, što se rukama hvata, a prodire u kraljevske palače.

30:29  Troje ima lijep korak, a četvero lijepo hodi:

30:30  lav, junak među zvijerima, koji ni pred kim ne uzmiče;

30:31  pijetao što se odvažno šeće među kokošima; jarac koji vodi stado; i kralj sa svojom vojskom.

30:32  Ako si ludovao oholeći se ili to svjesno činio, stavi ruku na usta.

30:33  Kad se mlijeko metÄe, izlazi maslac; kad se nos pritisne, poteče krv; kad se srdžba potisne, dobiva se spor.

Chapter 31

31:1  Riječ Lemuela, kralja Mase, kojima ga je učila majka njegova.

31:2  Ne, sine moj! Ne, sine srca mog! Ne, sine zavjeta mojih!

31:3  Ne daj snage svoje ženama ni putova svojih zatiračima kraljeva.

31:4  Nije za kraljeve, Lemuele, ne pristaje kraljevima vino piti, ni glavarima piće opojno,

31:5  da u piću ne zaborave zakona i prevrnu pravo nevoljnicima.

31:6  Dajte žestoko piće onomu koji će propasti i vino čovjeku komu je gorčina u duši:

31:7  on će piti i zaboraviti svoju bijedu i neće se više sjećati svoje nevolje.

31:8  Otvaraj usta svoja za nijemoga i za pravo sviju nesretnika što propadaju.

31:9  Otvaraj usta svoja, sudi pravedno i pribavi pravo siromahu i nevoljniku.

31:10  Tko će naći ženu vrsnu? Više vrijedi ona nego biserje.

31:11  Muževljevo se srce uzda u nju i blagom neće oskudijevati.

31:12  Ona mu čini dobro, a ne zlo, u sve dane vijeka svojeg.

31:13  Pribavlja vunu i lan i vješto radi rukama marnim.

31:14  Ona je kao lađa trgovačka: izdaleka donosi kruh svoj.

31:15  Još za noći ona ustaje, hrani svoje ukućane i određuje posao sluškinjama svojim.

31:16  Opazi li polje, kupi ga; plodom svojih ruku sadi vinograd.

31:17  Opasuje snagom bedra svoja i živo miče rukama.

31:18  Vidi kako joj posao napreduje: noću joj se ne gasi svjetiljka.

31:19  Rukama se maša preslice i prstima drži vreteno.

31:20  Siromahu dlan svoj otvara, ruke pruža nevoljnicima.

31:21  Ne boji se snijega za svoje ukućane, jer sva čeljad ima po dvoje haljine.

31:22  Sama sebi šije pokrivače, odijeva se lanom i purpurom.

31:23  Muž joj je slavan na Vratima, gdje sjedi sa starješinama zemaljskim.

31:24  Platno tka i prodaje ga i pojase daje trgovcu.

31:25  Odjevena je snagom i dostojanstvom, pa se smije danu budućem.

31:26  Svoja usta mudro otvara i pobožan joj je nauk na jeziku.

31:27  Na vladanje pazi ukućana i ne jede kruha besposlice.

31:28  Sinovi njezini podižu se i sretnom je nazivaju, i muž njezin hvali je:

31:29  "Mnoge su žene bile vrsne, ali ti ih sve nadmašuješ."

31:30  Lažna je ljupkost, tašta je ljepota: žena sa strahom Gospodnjim zaslužuje hvalu.

31:31  Plod joj dajte ruku njezinih i neka je na Vratima hvale djela njezina!